Pčelice, kao što svi znamo, imaju vrlo važnu ulogu kad se govori o oprašivanju cvijeća. Malo je, međutim, poznato da pčelice imaju vrlo čudan, jasno definiran protokol kojim odabiru cvijeće koje će oprašiti. Na jednoj livadi nalazi se N cvjetova. Livadu predstavljamo kvadratom koji leži u koordinatnoj ravnini, a cvjetove točkama unutar nje. Nasuprotne točke koje određuju livadu su (0, 0) i (M, M), a rub livade paralelan je s koordinatnim osima. Roj pčela svaki dan odabire bazni cvijet i okuplja se oko njega. Četiri pčele ratnice zatim polijeću s baznog cvijeta svaka u jednom od četiri osnovna smjera: gore, dolje, lijevo i desno. Pčele ratnice zaustavljaju se kad nalete na neki drugi cvijet ili na rub livade. Prostor koji će pčele taj dan oprašiti zadan je pravokutnikom čije su stranice paralelne s koordinatnim osima, a koji prolazi kroz sve četiri pčele ratnice koje ne puštaju nikog unutra, a ni van, dok posao nije obavljen. Dakle, taj dan će pčele oprašiti sve cvjetove unutar tog prostora; cvjetovi koji se nalazi na rubu pravokutnika neće biti oprašeni. Napišite program koji će za zadane koordinate cvjetova za svakog od njih odrediti ukupan broj oprašenih cvjetova ako baš taj cvijet odaberemo za bazni cvijet.

INPUT:
U prvom redu nalazi se prirodan broj M (2 ≤ M ≤ 1 000 000), dimenzije livade. U drugom redu nalazi se prirodan broj N (1 ≤ N ≤ 300 000), broj cvjetova. U sljedećih N redova nalaze se po dva prirodna broja x i y (0 < x, y < M) odvojena razmakom, koordinate cvjetova. Nijedan par cvjetova neće se nalaziti na istim koordinatama.

OUTPUT:
U N redova potrebno je ispisati po jedan cijeli broj, ukupan broj oprašenih cvjetova ako određeni cvijet odaberemo za bazni, redom kojim su cvjetovi dani na ulazu.

Ulaz

Izlaz